Preskoči na sadržaj
AI istraživanje

Najveća vjetroelektrana u BiH Livnu donosi oko 131.000 KM godišnje

11 min čitanjaLivpuls

TL;DR

Vjetroelektrana Ivovik ima 84 MW, 20 turbina i projiciranu godišnju proizvodnju od 259 GWh. Grad Livno prema korištenoj projekciji prima oko 67.300 EUR, odnosno 131.600 KM godišnje. To je približno 0,68% gradskog proračuna za 2024. Hrvatska formula po proizvedenom kilovatsatu dala bi Livnu oko 370.000 KM, a irska formula fonda za zajednicu oko 557.000 KM. Te usporedbe nisu preporuka ni dokaz da su formule pravno prenosive. Pokazuju da lokalna korist ne ovisi samo o broju turbina, nego o tome kako je naknada definirana, podijeljena i javno praćena.

Zamislimo da građanin za svaku vjetroelektranu može vidjeti godišnju proizvodnju, prihod operatora, obračun naknade, dio koji pripada Gradu i projekte financirane tim novcem. Danas je velik dio tog lanca razasut između koncesijskog ugovora, županijskih odluka, gradskog proračuna i medijskih procjena.

Vjetar je lokalni resurs. Mogućnost za Livno nije samo veća naknada. To je sustav u kojem se formula unaprijed zna, uplata može provjeriti, a korist povezati s konkretnim rezultatom za zajednicu.

1. Što Livno danas dobiva od Ivovika

Ivovik je vjetroelektrana na području Livna i Tomislavgrada. Ima 20 turbina po 4,2 MW, ukupno 84 MW. Jedanaest turbina nalazi se na području Livna, a devet na području Tomislavgrada. Projicirana godišnja proizvodnja iznosi 259 GWh.

Koncesijski ugovor iz 2008. koristi stopu od 1,5% godišnjeg ostvarenog prihoda. Polovica naknade pripada Hercegbosanskoj županiji, a polovica lokalnim jedinicama. Lokalni dio dijeli se između Livna i Tomislavgrada.

Pri pretpostavljenoj cijeni od 63 EUR/MWh ukupni prihod elektrane procijenjen je na 16,32 milijuna EUR godišnje. Ukupna koncesijska naknada tada iznosi približno 244.800 EUR. Projekcija za Grad Livno iznosi oko 67.300 EUR, odnosno 131.600 KM godišnje.

PokazateljVrijednost
Instalirana snaga84 MW
Broj turbina20
Turbine na području Livna11
Projicirana godišnja proizvodnja259 GWh
Projekcija godišnjeg prihoda VE16,32 milijuna EUR
Projekcija za Grad Livnooko 67.300 EUR
KM ekvivalent za Livnooko 131.600 KM

To je projekcija, ne potvrđena stvarna uplata za cijelu operativnu godinu. Javno nisu pronađeni stvarna godišnja proizvodnja Ivovika, ostvareni prihod operatora ni konačni obračun naknade za 2024. i 2025.

Iznos od 131.600 KM približno je veličine gradske proračunske pričuve. Manji je od godišnjih izdvajanja za sport, vrtić ili Centar za socijalnu skrb. Najveći vjetroenergetski projekt u BiH zato u gradskom proračunu nije među najvećim prihodima.

2. Nominalna stopa ne govori koliko ostaje Gradu

BiH stopa od 1,5% prihoda izgleda veća od hrvatske naknade koja je u analiziranom primjeru odgovarala približno 0,5% prihoda elektrane. Međutim, BiH naknada dijeli se sa županijom i zatim između dvije lokalne jedinice.

Grad Livno prema projekciji dobiva oko 0,41% prihoda Ivovika. Grad Senj od vjetroelektrane Senj primao je približno 500.000 EUR godišnje, oko 0,50% prihoda elektrane iz korištene poslovne godine.

Razlika dolazi iz formule:

  • naknada prema prihodu raste ili pada s prodajnom cijenom i prijavljenim prihodom
  • naknada prema proizvedenoj energiji vezana je uz mjerljive MWh
  • naknada prema instaliranoj snazi vezana je uz MW, bez obzira na godišnji vjetar
  • fond za zajednicu može novac usmjeriti izravno lokalnim projektima ili susjedima
  • suvlasništvo daje moguću dividendu, ali traži kapital i složenije upravljanje

Nijedna formula sama po sebi ne jamči dobar rezultat. Formula po prihodu traži uvid u financijske podatke. Formula po proizvodnji traži pouzdano mjerenje. Lokalni fond traži jasna pravila odlučivanja i izvještavanja.

3. Ista elektrana može lokalno vrijediti od 131.000 do 557.000 KM

Izvorno istraživanje primijenilo je nekoliko europskih formula na istu projiciranu proizvodnju Ivovika i livanjski udio od 55% lokalnog dijela.

Formula mijenja lokalni prihod više nego broj turbina

Radni godišnji scenariji za Grad Livno prema proizvodnji Ivovika, KM

Sadašnji model, projekcija131.630 KM
Francuski porezni udiooko 151.000 KM
Hrvatska formula po kWhoko 370.000 KM
Škotski dobrovoljni standardoko 528.000 KM
Irski fond, lokalni udiooko 557.000 KM
Njemački maksimum, dobrovoljnooko 557.000 KM
Izvor: Radni izračuni izvornog istraživanja. Strane formule imaju različit pravni status i nisu automatski prenosive.

Hrvatska naknada veže uplatu uz isporučenu energiju i ide lokalnoj samoupravi. Irski RESS traži fond od 2 EUR/MWh te dodatnu korist za najbliža kućanstva. Njemački § 6 EEG omogućuje operatoru dobrovoljnu uplatu do 0,2 eurocenta po kWh. Škotski standard od 5.000 GBP po MW također je dobrovoljan.

Zato dva jednaka iznosa na grafikonu ne znače jednaku sigurnost. Irska uplata u okviru RESS-a je obvezna. Njemački i škotski mehanizmi ovise o prihvaćanju operatora i institucionalnom okruženju.

Modeli suvlasništva u Mecklenburg-Vorpommernu i ponude dijela kapaciteta stanovnicima u Poljskoj mijenjaju vrstu koristi. Novac ne ide samo gradskom proračunu, nego građani ulažu ili koriste dio proizvodnje. Takvi modeli traže tržišnu, pravnu i upravljačku infrastrukturu koja u Livnu nije potvrđena.

4. Pravni okvir određuje pregovaračku poziciju

Ustavni sud FBiH je 2007. utvrdio da je tadašnji Zakon o koncesijama HBŽ donesen bez potrebnog sudjelovanja lokalnih samouprava. Novi županijski zakon usvojen je 17. veljače 2026., nakon dugog razdoblja pravne nesigurnosti.

Prema javno dostupnim sažecima, novi zakon uvodi registar, nadzor i reviziju postojećih koncesija. Istodobno nisu potvrđeni zakonski minimalni iznosi naknada za obnovljive izvore ni obvezna prethodna suglasnost lokalne jedinice u svakom slučaju. Za konačne tvrdnje potreban je puni službeni tekst zakona i podzakonskih akata.

Projekt Čadilj pokazuje zašto prihod nije jedina tema. Projekt je izazvao sporove, prosvjede i zahtjeve za revizijom koncesija. Javno nisu pronađeni potvrđeni uvjeti naknade niti iznos koji bi pripao Livnu. Zbog toga Čadilj ne ulazi u financijske scenarije ovog članka.

Pravni temelj je važan i zbog presude U-4/24 o naknadi za hidroakumulacijske površine. Lokalna naknada koja nije usklađena s višim propisima može biti osporena i nestati iz proračuna. Stabilna korist zato traži jasnu zakonsku osnovu, ne samo politički dogovor.

5. Prvi korak je javni godišnji obračun

Rasprava o novoj stopi brzo postaje politička i pravna. Manji prvi korak može se provesti bez izbora konačnog modela: javno povezati podatke koji već nastaju.

Godišnji pregled za svaku elektranu može sadržavati:

PodatakZašto je važan
instalirana snaga i broj turbina po lokalnoj jediniciodređuje prostorni udio
stvarna godišnja proizvodnja u MWhomogućuje izračun formula po proizvodnji
ostvareni prihod koji ulazi u obračunprovjerava formulu po prihodu
stopa i način raspodjelepokazuje kome pripada svaki dio
obračunata i uplaćena naknadaodvaja projekciju od stvarnog novca
projekti financirani iz prihodapovezuje resurs s lokalnim rezultatom

Takav pregled ne povećava naknadu sam od sebe. Omogućuje da se sadašnji model procijeni na stvarnim podacima, a strane formule usporede bez nagađanja.

Sadašnja projekcija je manja od nekoliko gradskih stavki

Ivovik i odabrane stavke Proračuna Grada Livna za 2024., KM

Ivovik, projekcija za Livno131.630 KM
Sportdo 350.000 KM
Dječji vrtić Pčeliceod 435.500 KM
Centar za socijalnu skrbod 634.000 KM
Izvor: Proračun Grada Livna za 2024. i projekcija naknade Ivovika.

Tek nakon stvarnog obračuna može se raspravljati je li problem visina stope, podjela sa županijom, vezivanje uz prihod ili nedostatak posebnog fonda za najbliže zajednice.

Što pokazuju brojke

  1. Ivovik ima 84 MW i 20 turbina. Jedanaest turbina nalazi se na području Livna.
  2. Projekcija za Grad Livno iznosi oko 131.600 KM godišnje. Stvarna godišnja uplata nije potvrđena javnim obračunom u korištenim izvorima.
  3. Nominalnih 1,5% nije iznos koji ostaje Gradu. Naknada se dijeli sa županijom i Tomislavgradom.
  4. Hrvatska formula dala bi približno 2,8 puta veći iznos. Irska formula fonda približno 4,2 puta veći iznos, uz različit pravni i institucionalni kontekst.
  5. Dobrovoljna formula nije isto što i obvezna. Njemački i škotski scenariji ovise o operatoru, dok irski RESS propisuje fond.
  6. Najprije nedostaje stvarni godišnji obračun. Bez proizvodnje, prihoda i uplate javnost uspoređuje projekcije, ne rezultat.

Što istraživanje nije pokrilo

Nisu pronađeni potvrđeni stvarni prihod, proizvodnja i konačna godišnja uplata Ivovika za 2024. i 2025. Nije pronađen javni registar svih koncesija HBŽ s pojedinačnim uplatama.

Puni tekst novog Zakona o koncesijama HBŽ i prateće uredbe nisu analizirani članak po članak. Nisu potvrđeni uvjeti koncesije Čadilj, broj kućanstava uz Ivovik ni institucionalni model za upravljanje mogućim fondom zajednice.

Strani iznosi u članku računski su scenariji. Ne dokazuju da se ista formula može zakonito ili administrativno prenijeti u HBŽ.

Izvori

Grad Livno : postojeći izvori

BiH : pravni okvir

BiH : VE projekti, medijska pokrivenost

Hrvatska : regulativa i primjeri

Danska

Njemačka

Škotska

Francuska

Španjolska

Irska

Poljska


Dokument je napravljen kao istraživačka podloga, ne kao prijedlog konkretne odluke. Brojke su vjerodostojne na dan 23.04.2026. Prije bilo kakve formalne preporuke potrebno je: (a) skinuti puni tekst novog Zakona o koncesijama HBŽ (17.02.2026.) iz Narodnih novina HBŽ-a i provesti zasebnu pravnu analizu, (b) provjeriti stvarni prihod i kapacitetni faktor VE Ivovik kroz izvještaje Operatera za OIEiEK FBiH, (c) provesti GIS analizu naselja u radijusu od planiranih i postojećih VE lokacija za Modele koji uključuju individualne isplate. Sva kvantitativna procjena u scenarijima iz sekcije 6 temelji se na projiciranoj godišnjoj proizvodnji od 259.000 MWh pri zajamčenoj otkupnoj cijeni 63 EUR/MWh : stvarne brojke mogu biti više ili niže.

Livpuls · 2026