TL;DR Grad Livno od vjetroelektrane Ivovik (84 MW, 259 GWh/god) prima oko 67.000 EUR godišnje, što je 0,6 % gradskog proračuna za 2024. Pažljivija usporedba pokazuje da Grad Livno od "svoje" VE dobiva postotno manje (0,41 % prihoda VE) nego Grad Senj od "svoje" (0,50 %), iako je BiH nominalna koncesijska stopa (1,5 %) nominalno trostruko viša od hrvatske (0,5 %). Razlog: BiH stopa dijeli se 50/50 s županijom i dalje proporcionalno turbinama, dok hrvatska ide u cijelosti JLS-u. Za usporedbu: hrvatski model (0,01 kn/kWh) dao bi Livnu oko 189.000 EUR godišnje (2,8 puta više). Irski RESS (€2/MWh) i njemački § 6 EEG (0,2 ct/kWh) dali bi ~285.000 EUR (4,2 puta više). Škotski standard £5.000/MW/god ~270.000 EUR (4 puta više). Danski model (Grøn Pulje 313.000 DKK/MW jednokratno + bonus susjedima) i Mecklenburg-Vorpommern njemački model (20 % obvezno lokalno suvlasništvo) mijenjaju ne samo iznos, nego i tip benefita. Novi Zakon o koncesijama Hercegbosanske županije (17.02.2026.) ne propisuje minimalne naknade za obnovljive izvore i dopušta Vladi HBŽ da dodijeli koncesiju i bez suglasnosti općine. Ovaj dokument ne preporučuje ni jedan model, nego pokazuje raspon opcija dokumentiranih drugdje i kalkulira što bi svaki od njih značio za gradski proračun Livna.

1. Koliko VE Livno trenutno ima i što od toga ulazi u gradski proračun

1.1. VE Ivovik: najveći projekt u BiH, kineski vlasnik, koncesija 1,5 %

Vjetroelektrana Ivovik smještena je na obroncima Ivovika, na graničnom području Grada Livna i Općine Tomislavgrad. U travnju 2026. to je trenutno najveća vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini.

Tehnički podaci:

Instalirana snaga: 84 MW
20 vjetroagregata × 4,2 MW svaki
11 agregata na području Grada Livna, 9 na području Općine Tomislavgrad
Projicirana godišnja proizvodnja: 259 GWh (259.000 MWh)
Prvi probni rad: 2024.
Očekivani životni vijek: 25 godina

Vlasnička struktura:

Operatera Ivovik d.o.o. (sjedište Sarajevo) drže kineski suvlasnici CNTIC Capital Co Limited i Sinohydro Holding Limited. Prvi ih je u BiH uveo domaći partner Ekrem Nanić. Ovo je prva izravna kineska investicija u vjetroenergetski sektor u BiH, nakon ranijih kineskih ulaganja u termoelektrane.

Koncesija (ugovor iz 2008., trajanje 30 godina):

Koncesijska naknada: 1,5 % od godišnjeg realiziranog prihoda VE
Raspodjela: 50 % lokalnim jedinicama (Grad Livno + Općina Tomislavgrad), 50 % Hercegbosanskoj županiji
Raspodjela unutar lokalnog dijela: proporcionalno prostoru (Livno 11 turbina, Tomislavgrad 9 turbina)

Očekivani godišnji prihodi pri zajamčenoj otkupnoj cijeni 63 EUR/MWh:

Primatelj	Godišnji iznos	KM ekvivalent	Udio u proračunu 2024.
Ukupni prihod VE	16,32 mil EUR	31,93 mil KM
Ukupna koncesija (1,5 %)	244.755 EUR	478.700 KM
Grad Livno (55 % lokalnog dijela)	67.308 EUR	131.630 KM	0,68 %
Općina Tomislavgrad (45 % lokalnog dijela + dodatno 1,5 %)	152.972 EUR	299.200 KM
Hercegbosanska županija	122.378 EUR	239.350 KM

Napomena: Općina Tomislavgrad je dodatno izgovorila 1,5 % izravno, što je razlog zašto prima više nego bi proporcionalna raspodjela pokazala. Grad Livno nije izgovorio sličnu dodatnu naknadu.

Izvori za Ivovik: Vlada HBŽ (vladahbz.com), direkt-portal.com, capital.ba, jabuka.tv, index.hr, slobodnaevropa.org, relax-portal.info, federalna.ba.

1.2. VE Čadilj: koncesija u pravnom vakuumu, projekt u aktivnom sporu

VE Čadilj (investitor WPD Adria, njemačka wpd grupa) projektirana je za granično područje Livno-Glamoč. Planirana konfiguracija: 23 turbine × do 6 MW = 138 MW.

Status u travnju 2026.:

Koncesija izvorno dodijeljena u razdoblju kada je Zakon o koncesijama HBŽ bio proglašen neustavnim (2007.-2026., detaljnije u sekciji 2).
Radovi započeli 2025./2026. unatoč sporu.
Mještani su u proljeće 2026. fizički blokirali mehanizaciju.
Gradsko vijeće Livna je u travnju 2026. nakon šestosatne rasprave usvojilo jedinstveni zaključak protiv projekta i zatražilo reviziju svih koncesija od 2008. nadalje.
Gradonačelnik Livna i udruženje branitelja javno su se izjasnili protiv nastavka radova bez nove koncesijske procedure.

Financijski aspekt: javno dostupne projekcije o tome koliko bi Grad Livno konkretno primao od VE Čadilj nisu pronađene. Primjena iste formule kao kod Ivovika (1,5 %, 50/50) daje grubu procjenu od oko ~100.000 do 160.000 EUR godišnje za Livno (ovisno o kapacitetnom faktoru i tržišnoj cijeni). [provjeri: točan planirani model koncesije za Čadilj]

Izvori: hercegovina.info, livno-online.com, istina.media, narod.hr, hrvatskonebo.org, bljesak.info, hms.ba.

1.3. Kontekst: proračun Grada Livna 2023.-2026.

Grad Livno financira se pretežno iz neizravnih poreza (PDV, ~29 %), naknade za korištenje vode od HEP-a (~15-25 %), poreza na dohodak, potpora viših razina i komunalnih pristojbi.

Godina	Proračun (plan)	Rebalans	Napomena
2023.	17.822.000 KM	16.739.000 KM
2024.	19.240.000 KM	n/a	Rast 8 %
2025.	22.458.000 KM	20.695.000 KM	Rebalans zbog presude Ustavnog suda FBiH
2026.	23.067.000 KM	n/a	Rast 18 % naprema rebalansu 2025.

HEP naknada kao kontekst: Grad je za 2025. planirao 5 mil KM od HEP-a za naknadu za korištenje vode, ali je presudom Ustavnog suda FBiH U-4/24 (2024.) utvrđeno da grad nema pravo naplaćivati komunalnu naknadu za hidroakumulacijske površine izvan okvira federalnih vodnih propisa. Ostvareno je samo 688.000 KM, što je prisilo rebalans. Za 2026. planirano je 3,5 mil KM po federalnim vodnim propisima. Ova presuda pokazuje pravnu osjetljivost lokalnih naknada za prirodne resurse i bit će relevantna kada se bude razmatrao bilo koji novi model naplate od vjetroelektrana.

Usporedba iznosa: koncesija od Ivovika (131.630 KM) za Grad Livno 2024. je manja od:

Proračunske pričuve (110.000-130.000 KM, usporediva)
Godišnje potpore za Centar za socijalnu skrb (634.000-734.000 KM, 5 puta manje)
Dječjeg vrtića Pčelice (435.500-834.000 KM, 3-6 puta manje)
Sporta (270.000-350.000 KM, 2 puta manje)

Drugim riječima, prihod od najveće vjetroelektrane u BiH tek je nešto veći od onoga što Grad izdvoji za hitne intervencije iz pričuve.

Izvori: Službeni glasnik Grada Livna br. 1-13/2023-2026, vlada Hercegbosanske županije, ~/Obsidian/Livno/grad Livno/teme/Financije i proračun.md.

2. Pravni okvir: zašto Livno prima koliko prima

2.1. Federalni Zakon o koncesijama i raspodjela prihoda

Zakon o koncesijama Federacije BiH (Sl. novine FBiH 40/02 i 61/06) u temeljnoj logici propisuje da koncesijski prihodi pripadaju razini vlasti koja je dodijelila koncesiju. U nacrtu novelacije iz 2017. eksplicitno je artikulirana podjela: 50 % koncesijskog prihoda pripada proračunu općina i gradova na čijem je području koncesija dodijeljena, ostatak ide višim razinama.

No Federalni zakon ostavlja županijama da vlastitim zakonima urede koncesije za prirodne resurse u županijskoj nadležnosti. Vjetroelektrane su u toj kategoriji.

2.2. Hercegbosanska županija: 18 godina pravnog vakuuma (2007.-2026.)

Presuda Ustavnog suda FBiH U-25/07 iz 2007. godine utvrdila je da je Zakon o koncesijama HBŽ-a donesen bez obveznih konzultacija s općinama te da narušava pravo lokalnih samouprava garantirano Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi i Zakonom o principima lokalne samouprave FBiH.

Zakon je time postao neprimjenjiv, ali Skupština HBŽ nije ga zamijenila sve do 2026. U tih 18 godina Vlada HBŽ nastavila je dodjeljivati koncesije. Kritičari, među njima udruga Istina.media i Građanske inicijative HBŽ, to razdoblje opisuju kao "dodjele u pravnom vakuumu".

Ivovik je koncesija potpisana 2008., godinu nakon presude. Čadilj je također iz istog razdoblja. Gradsko vijeće Livna je u travnju 2026. formalno zatražilo reviziju svih koncesija dodijeljenih od 2008. nadalje.

2.3. Novi Zakon o koncesijama HBŽ (17.02.2026.) : što donosi, što ne donosi

Skupština Hercegbosanske županije usvojila je 17.02.2026. novi Zakon o koncesijama s 16 glasova (neposredno nakon dvije neuspjele sjednice). Zakon pokriva koncesije u energetici (vjetar, solar), mineralnim resursima, turizmu i drugim djelatnostima.

Ključni sadržaj zakona (prema službenom priopćenju Vlade HBŽ i medijskim analizama):

Uspostavlja jedinstvenu proceduru, registar i nadzornu komisiju.
Postojeće koncesije podliježu reviziji i ponovnoj prijavi.
Predviđa usmjeravanje dijela sredstava lokalnim zajednicama (naknadno kroz uredbu).

Ključne kritike (Udruge, Istina.media, oporbeni zastupnici):

Ne propisuje minimalne koncesijske naknade za obnovljive izvore energije i mineralne resurse. Iznosi ostaju na diskreciji izvršne vlasti (Vlade HBŽ).
Ne zahtijeva obveznu prethodnu suglasnost općine na čijem se području resurs nalazi (za razliku od onoga što bi zahtijevalo usklađenje s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi).
Uredba o utvrđivanju koncesijskih naknada (nasljedno doneseni akt) u trenutku pisanja (travanj 2026.) propisuje raspodjelu, ali ne minimum visine naknade.

Praktična posljedica za Livno: u okviru novog zakona, teoretska mogućnost da grad povuče reviziju Ivovik koncesije postoji, ali ne postoji zakonski prag ispod kojeg ne smije dodijeliti nova koncesija. Za sadašnji tempo izgradnje (Čadilj, drugi planirani parkovi) ovo znači da su koncesijski uvjeti stvar političke volje i pregovaračke pozicije.

Izvori: vladahbz.com, hercegovina.info, istina.media, Hrvatski medijski servis (hms.ba), tomislavcity.com, faolex.fao.org, advokat-prnjavorac.com.

2.4. Paralela: presuda Ustavnog suda U-4/24 o HEP naknadi

Pravni okvir naknada za korištenje prirodnih resursa u FBiH je konzistentno osjetljiv. U 2024. Ustavni sud FBiH je kroz presudu U-4/24 osporio pravo Grada Livna da naplaćuje komunalnu naknadu za hidroakumulacijske površine, jer je ta nadležnost u federalnom vodnom zakonu (ne lokalnom).

Pouka za model vjetroelektrana: ako Livno (ili HBŽ) uvede nove naknade za VE, one moraju imati jasan federalni zakonski temelj ili temelj u županijskom zakonu koji nije u koliziji s federalnim. Proizvoljna komunalna naknada za instalirane turbine vjerojatno bi bila osporiva istom logikom kao što je bila osporiva komunalna naknada za hidroakumulacije.

3. Hrvatska kao najbliža pravna i geografska usporedba

3.1. Model: 0,01 kn/kWh lokalnoj samoupravi

Hrvatska regulira naknadu lokalnim samoupravama kroz Odluku o visini naknade za korištenje prostora koje koriste proizvodna postrojenja za proizvodnju električne energije (NN 84/2013, pročišćeni tekst 29705). Temelj je čl. 10. st. 6. Zakona o tržištu električne energije.

Ključne odredbe:

Povlašteni proizvođači struje iz vjetroelektrana instalirane snage veće od 1 MW plaćaju 0,01 kn/kWh isporučene električne energije (od 2023. = ~0,00133 EUR/kWh nakon uvođenja eura).
Naknada se plaća jedinicama lokalne samouprave (općinama i gradovima) na čijem se području postrojenje nalazi.
Za postrojenje na području više JLS-a, naknada se dijeli proporcionalno prostoru koji je svaka JLS dala na korištenje.

Ovo nije koncesijska naknada u formi postotka od prihoda (kao u BiH), nego paušalna naknada po isporučenoj energiji, analogno danskom VE-bonusu ili njemačkom § 6 EEG.

3.2. VE Senj : studija slučaja

Vjetroelektrana Senj, u pogonu od 2021., jedna je od najvećih hrvatskih kopnenih vjetroelektrana.

Parametri:

Instalirana snaga: 156 MW (39 turbina × 4 MW)
29 turbina na području Grada Senja, 10 turbina na području Općine Brinje
Operator: tvrtka Energija projekt d.o.o., sjedište Senj

Financijski protok:

Godišnja naknada Gradu Senju: ~500.000 EUR (~3,8 mil kn)
Od probnog rada do kolovoza 2024.: Senj ukupno 1,1 mil EUR, Brinje ~255.000 EUR
Prihod VE 2022.: 100 mil EUR (prema poslovnim izvještajima)
Profit VE 2022.: 61,4 mil EUR
Naknada Gradu Senju kao % prihoda VE: 0,5 %

Usporedba s Ivovikom zahtijeva preciznost. Nominalno je BiH stopa (1,5 % prihoda) trostruko veća od hrvatske (0,5 %), ali se BiH stopa dijeli na tri primatelja (Livno + Tomislavgrad + županija), dok hrvatska stopa ide u cijelosti JLS-u. Kad se usporedi isključivo JLS-on-JLS:

Grad Senj od VE Senj: 500.000 EUR / 100 mil EUR prihoda = 0,50 % prihoda VE
Grad Livno od VE Ivovik: 67.308 EUR / 16,32 mil EUR prihoda = 0,41 % prihoda VE

Drugim riječima, Grad Livno od "svoje" vjetroelektrane dobiva postotno manje nego Grad Senj od "svoje", iako je ukupna BiH koncesijska stopa nominalno trostruko viša. Razlog je raspodjela 50/50 s županijom i unutar lokalnog dijela proporcionalno turbinama.

3.3. Ključna distinkcija : po kWh naprema po prihodu

U hrvatskom modelu, ako struja ide skuplje (tržišna cijena 93 EUR/MWh umjesto 63 EUR/MWh), JLS ne dobiva više : naknada je vezana uz kWh, ne uz prihod.

U BiH modelu (1,5 % prihoda), JLS bi dobio više ako VE prodaje po tržišnoj cijeni. Ali kineski vlasnik Ivovika ima zajamčenu otkupnu cijenu 63 EUR/MWh putem državnih poticaja, što ostavlja JLS "zarobljene" na nižoj razini.

Usporedba (hipotetski, za 259.000 MWh godišnje):

Model	Naknada po MWh	Godišnja naknada JLS	Ovisi o cijeni struje?
BiH: 1,5 % prihoda × 50 % (lokal), pri 63 EUR/MWh	0,473 EUR/MWh	122.378 EUR	Da
BiH: 1,5 % prihoda × 50 %, pri 93 EUR/MWh	0,698 EUR/MWh	180.680 EUR	Da
HR: 0,01 kn/kWh (~0,00133 EUR/kWh)	1,327 EUR/MWh	343.700 EUR	Ne

Izvori: Narodne novine 84/2013, Zakon.hr, Panopticum, Index.hr, Telegram.hr, otoci.eu, senj.hr.

4. Sedam modela iz EU : kako drugi to rade

Ovo nisu preporuke. Ovo su modeli s dokazanim rezultatima drugdje, prilagođeni lokalnom kontekstu.

4.1. Danska : od 20 % suvlasništva do Grøn Pulje

Danska je 2008. godine usvojila Lov om fremme af vedvarende energi (Zakon br. 1392/2008, konsolidirano 1288/2016), koji je uveo četiri sheme:

Værditabsordning (Kompenzacija za gubitak vrijednosti nekretnina) : prosječno 57.000 DKK po kućanstvu (~7.650 EUR), dodijeljena u oko 70 % slučajeva (2009.-2019., ukupno ~1.300 odluka).
Køberetsordning (Pravo otkupa) : obvezujuće 20 % lokalno suvlasništvo stanovnicima u radijusu 4,5 km ili u općini. Ukinuta 01.06.2020. jer "nije funkcionirala kako je planirana" : premalo je lokalnih kupaca iskoristilo pravo.
Grøn Ordning (2009.-2018.) : 0,4 øre/kWh × 22.000 punih sati rada = ~176.000 DKK ukupno za 2 MW turbinu.
Garantifond za predprojektne troškove lokalnih zadruga.

Reforma 2020. (L 114) : današnji sustav:

Grøn Pulje (Green Pool): jednokratna uplata za vjetroturbine 313.000 DKK/MW (~42.000 EUR/MW) od 01.07.2024. (prethodno 125.000 DKK/MW). Za Ivovik 84 MW = ~3,53 mil EUR jednokratno.
VE-bonus: 9.000-14.000 DKK/god (~1.200-1.880 EUR/god) neoporezivo svakom susjedu tijekom cijelog životnog vijeka postrojenja.

Primjeri:

Middelgrunden (offshore, 2000.): 40 MW, 50 % zadruga s 8.500 članova (prikupili 23 mil EUR : pola ukupne investicije), 50 % Københavns Energi.
Hvide Sande (2012.): 3 offshore turbine, 80 % lokalna turistička fondacija, 20 % lokalni stanovnici (400 dioničara), godišnji povrat 9-11 %, najam luci ~644.000 EUR/god (omogućilo kredit 80 mil DKK za proširenje luke).
Samsø (otok): ~450 stanovnika vlasnici 90 % turbina, prihodi se reinvestiraju u elektromobilnost i grijanje.

Agregatni podatak: 2016. više od 50 % instaliranog danskog vjetrokapaciteta bilo je u vlasništvu građana (ne korporacija).

Trade-off: danski model daje zajednicama najdublji strukturalni interes (vlasništvo), ali je obvezujuća 20 % shema ukinuta jer je bila komplicirana za administriranje i lokalni kupci nisu iskoristili pravo u dovoljnom broju. Današnji sustav (Grøn Pulje + bonus) je jednostavniji i administrativno stabilniji.

Izvori: Energistyrelsen (ens.dk), Folketinget (ft.dk), Climate Change Laws of the World, Ecolex, IEA, IRENA/GWEC 2013, ScienceDirect Kerr&Johnson 2020, State of Green, Plesner, Wind Denmark, enercommunities.eu.

4.2. Njemačka : § 6 EEG + Mecklenburg-Vorpommern obvezna participacija

§ 6 Erneuerbare-Energien-Gesetz 2023 (naslov: Finanzielle Beteiligung der Kommunen am Ausbau) omogućava operatoru vjetroelektrana s instaliranom snagom većom od 1 MW da dobrovoljno ponudi općinama u radijusu 2.500 m od osi tornja iznos do 0,2 cent/kWh isporučene struje.

Iako je norma formalno dobrovoljna, operatoru se iznos refundira iz EEG sustava (bez vlastitog troška), zbog čega je u praksi gotovo uvijek isplaćena. wpd grupa je 2023. isplatila preko 4 mil EUR godišnje općinama kroz § 6 EEG.

Tipični iznosi:

6 MW turbina × 2.500 full-load sati/god × 2 EUR/MWh = ~30.000 EUR/god
Vjetropark s 8 × 6 MW = do 220.000 EUR/god općini
Za Ivovik (84 MW × 259 GWh): ~518.000 EUR godišnje

Mecklenburg-Vorpommern : Bürger- und Gemeindenbeteiligungsgesetz (BüGembeteilG, 18.05.2016.):

Prvi zakon u Njemačkoj koji je obvezao operatore novih vjetroparkova (turbine ≥ 50 m, BImSchG odobrenje) da:

Osnuju zasebno projektno društvo (GmbH ili analogno).
Ponude najmanje 20 % udjela stanovnicima unutar 5 km (s najmanje 3 mjeseca prebivališta) i susjednim općinama.
Alternativno: štedni proizvod (Sparprodukt) ili paušalna Ausgleichsabgabe općini.

Savezni Ustavni sud (Bundesverfassungsgericht, Beschluss 1 BvR 1187/17 od 23.03.2022.) potvrdio je ustavnost zakona. Operatori su tvrdili kršenje Berufsfreiheit (čl. 12. GG), ali je Sud presudio da ustavna obveza klimatske zaštite (čl. 20a GG) opravdava ograničenje.

Donja Saska je slijedila s vlastitim NWindPVBetG, koji proširuje obvezu i na solarne parkove.

Gewerbesteuer (porez na obrt) : reforma 2021.:

Od 2021. formula je 90 % po instaliranoj snazi na lokaciji, 10 % po plaćama zaposlenih. Rezultat: ~90 % lokalnog Gewerbesteuer-a ide općini-domaćinu. Primjer: Landkreis Bayreuth je od jednog Ostwind vjetroparka primio 1,5 mil EUR Gewerbesteuer prihoda u jednoj godini.

Energiegenossenschaften (energetske zadruge, DGRV 2025.):

998 zadruga, ~220.000 članova, 3,6 mld EUR investicija, ~8 TWh čiste struje godišnje.
25 % zadruga pogoni vjetroparkove. Bürgerwindparkovi čine 39-42 % ukupnog njemačkog vjetrokapaciteta (trend:research).

Konkretan primjer: Bürgerwindpark Süderlügum (50,4 MW, 2014.): 492 lokalnih udjela (pojedinačni ulog do 27.000 EUR), lokalna VR-Bank sufinancirala pojedince, model GmbH & Co. KG.

Trade-off: njemački § 6 EEG je administrativno najelegantniji (fiksna stopa, automatizirana kroz sustav), a M-V zakon dodatno daje lokalnim stanovnicima strukturalni udio u projektu. Bavarski 10H zakon (2014.) pokazao je i suprotnu stranu: prestroga prostorna regulacija dovela je do kolapsa investicija (s 400 zahtjeva godišnje na svega 3 u 2020.).

Izvori: gesetze-im-internet.de, BVerfG, Bundestag WD 5-3000-025/23, Regierung MV, BDEW, LEKA-MV, BWE, DGRV, Fraunhofer IEE Windmonitor, BMWK Länderbericht SH 2024, Staatsanzeiger BW, KommunalWiki.

4.3. Škotska : dobrovoljni £5.000/MW kao industrijski standard

Scottish Government je 2014. godine objavio (revidirano 2019.) Good Practice Principles for Community Benefits from Onshore Renewable Energy Developments, koji preporučuje dobrovoljne uplate u visini £5.000 po instaliranom MW godišnje, indeksirano inflacijom, za cijeli operativni vijek projekta.

Status: de facto industrijski standard, ne zakonska obveza. Radi zato što:

Scottish Government ima pregovaračku moć (planiranje, dozvole)
Industrija (Scottish Renewables) je pristala na standard
Community and Renewable Energy Scheme (CARES) pruža institucionalnu podršku zajednicama (savjetovanje, razvoj)

Brojke (2025.):

Register Community Benefit registriran kod Local Energy Scotland: £30 mil godišnje obećano zajednicama (gore s £25 mil u 2023.)
CARES dosad: £67 mil dodijeljeno, 990+ projekata
Foundation Scotland distribuirao preko £13 mil u 2025./26.

Konkretni primjeri:

Whitelee (539 MW, najveći onshore UK): £2.500/MW/god (niže od sadašnjeg standarda jer je starog datuma), ukupno preko £17,5 mil isplaćeno trima lokalnim samoupravama.
Point and Sandwick Trust : Beinn Ghrideag (9 MW, community-owned, Isle of Lewis): od 2016. do 2025. £8,85 mil u dividendama lokalnoj zajednici. Izvještaj trusta pokazuje da community-owned vjetroparkovi isplaćuju 34 puta više nego komercijalni ekvivalenti iste veličine.
Neilston (10 MW): prva community joint venture u Škotskoj, 1 mil GBP community stake, procijenjeni prihod £10 mil kroz životni vijek.

Podizanje standarda (veljača 2026.): Scottish Government je u radnom dokumentu Refreshing the Good Practice Principles predložio podizanje standarda na £6.000/MW/god za onshore vjetar, uz novi standard £150/MW/god za battery energy storage.

Shared ownership: čini samo 0,2 % škotskog obnovljivog kapaciteta (u Danskoj 52 %). Scottish Government cilj 2020. da polovica novih projekata ima element shared ownershipa nije ispunjen.

UK razina (svibanj 2025.): DESNZ je otvorio konzultaciju za zakonsku obvezu community benefit-a i shared ownershipa za sve niskougljične izvore energije. Konzultacija zatvorena 16.07.2025., rezultati se razmatraju.

Trade-off: škotski model je administrativno najjednostavniji ako postoji institucionalna potpora kao CARES. Bez potporne infrastrukture, dobrovoljne uplate ne idu automatski zajednicama.

Izvori: gov.scot, legislation.gov.uk, gov.uk DESNZ, Local Energy Scotland, Foundation Scotland, Scottish Renewables, Point and Sandwick Trust, Hansard.

4.4. Francuska : IFER, fiksni porez po MW

Imposition Forfaitaire sur les Entreprises de Réseaux (IFER) je francuski fiksni porez za mrežna poduzeća, uveden 2010. kao kompenzacija za ukidanje taxe professionnelle. Pravni temelj: Code général des impôts, article 1519 D.

Tarifa za kopnene vjetroelektrane:

2023.: 7,82 EUR/kW instalirane snage
2024.: 8,36 EUR/kW
2025.: 8,51 EUR/kW

Raspodjela nakon reforme 2019. (Loi de finances pour 2019):

Razina	Udio
Commune (općina implantacije)	20 %
EPCI (intercommunalité)	50 %
Département	30 %

Prije 2019. commune nije izravno dobivala ništa (sve je išlo EPCI-u), što je bila glavna pritužba općina koje "trpe turbine". Reforma je riješila taj problem.

Konkretni primjeri:

Prosječan park (Selectra 2024.): ~158.000 EUR/god ukupno fiskalni prihodi (IFER + TFPB + CFE + CVAE) sve razine skupa.
10 MW park (4 × 2,5 MW, Boralex): ~104.000 EUR/god ukupno, od čega:
- Commune: ~16.720 EUR (IFER 20 %)
- EPCI: ~41.800 EUR (IFER 50 %)
- Département: ~25.080 EUR (IFER 30 %)
Po MW: ~6.000 EUR bloc communal + ~6.000 EUR département + ~1.200 EUR région = ~13.200 EUR/MW/god ukupno.

Trade-off: francuski model je najpredvidljiviji (fiksna tarifa × MW), ali daje commune samo 20 % : što je manje od onoga što irski ili njemački model daju općini u apsolutnim iznosima.

Izvori: Legifrance (CGI), BOFIP, economie.gouv.fr, Fiscalonline, Sénat, Banque des territoires, ADEME, Boralex, Selectra.

4.5. Španjolska (Galicija) : canon eólico, prihod u Fondo de Compensación Ambiental

Galicija je regulirala vjetroenergiju kroz Ley 8/2009, de 22 de diciembre, por la que se regula el aprovechamiento eólico en Galicia y se crean el canon eólico y el Fondo de Compensación Ambiental (DOG 252/2009, BOE-A-2010-1708).

Tarifni režim do 31.12.2025. (progresivno po broju turbina u parku):

Broj aerogeneratora	Naknada/turbina/god
1-3	0 EUR (izuzeti)
4-7	~2.300 EUR
8-15	~4.100 EUR
16+	5.900 EUR

Reforma od 01.01.2026. (Ley 5/2024): nova formula = 75 EUR/metar visine turbine. Za modernu 150 m turbinu = 11.250 EUR/god po turbini.

Raspodjela:

Sav prihod ide u Fondo de Compensación Ambiental, kojim upravlja Xunta de Galicia. Fond se raspodjeljuje u dvije linije:

Concurrencia no competitiva (direktno općinama pogođenima VE parkovima): u 2024. = 6 mil EUR.
Concurrencia competitiva (svim galicijskim općinama po natječaju): 3,2 mil EUR (proširena s 1,7 mil 2024.).

Ukupni prihod Xunta-e od canon eólico:

2020.+2021. skupa: 46 mil EUR
Godišnje ~23 mil EUR (2021.)

Kastilja i León ima paralelni porez (Impuesto sobre la afección medioambiental, Ley 6/2018), koji se strukturira po snazi po turbini:

Turbine > 2.000 kW: 12.000 EUR
1.501-2.000 kW: 8.500 EUR
1.001-1.500 kW: 6.000 EUR

Kastilja i León je 2021. ukupno prikupila 30 mil EUR od ovog poreza.

Trade-off: španjolski model (osobito novi Galicija sustav od 2026.) oporezuje suvremene veće turbine proporcionalno više, što odgovara njihovom većem vizualnom i prostornom utjecaju. Ali novac ne ide izravno općinama, nego kroz regionalni fond, što dopušta arbitražu Xunta-e.

Izvori: BOE, DOG, Atriga, Ministerio de Hacienda, Xunta de Galicia, Mundiario, Galiciapress, El Bierzo Digital, EidoLocal.

4.6. Irska : RESS Community Benefit Fund, obvezno €2/MWh + €1.000 po kućanstvu

Irska je kroz Renewable Electricity Support Scheme (RESS) od 2020. uvela jedan od najsistematičnijih modela community benefita u EU.

RESS 1 (2020.), RESS 2 (2022.), RESS 3 (2023.), RESS 4 (2025.):

Obveza €2/MWh u Community Benefit Fund, za sve RESS projekte, tijekom 15 godina (od RESS 4 : čak i ako projekt izađe iz scheme).
Fond upravlja lokalni odbor uz nadzor Sustainable Energy Authority of Ireland (SEAI) i nacionalni registar Community Benefit Fund National Register.

Near-neighbour payments (za onshore vjetar):

€1.000/godišnje po kućanstvu unutar 1 km od projekta : obvezno.
€500/godišnje po kućanstvu unutar 1-2 km : obvezno.

Primjeri:

10 MW vjetropark, 30.000 MWh/god = ~60.000 EUR/god u Community Benefit Fund.
Za Ivovik (259 GWh/god): €518.000 godišnje u CBF.

Upravljanje fondom:

Zajednica bira predstavnike u Community Benefit Fund Committee.
Donose Development Delivery Plan : kako će se novac trošiti.
Prihvatljive stvari: ekonomske, okolišne, socijalne, kulturne.

Citizens' Energy pillar (drugi stup RESS-a): projekti u vlasništvu lokalnih community zadruga dobivaju preferencijalni tretman u natječajima za podrške.

Trade-off: irski model je najbliže "best practice" standardu u EU: obvezan, predvidljiv, s izravnim individualnim isplatama najbližim susjedima (što rješava problem "žive u blizini turbine, ne dobivam ništa"). Ograničenje: samo za RESS-podržane projekte. Ne-RESS projekti (subsidy-free) nisu obvezani.

Izvori: gov.ie DECC, SEAI, Pinsent Masons, Mason Hayes Curran, Irish Wind Energy Association.

4.7. Poljska : 10H zakon (2016.) i reforma 2023.: 700 m + 10 % za mještane

Ustawa z dnia 20 maja 2016 r. o inwestycjach w zakresie elektrowni wiatrowych (Dz.U. 2016, poz. 961; 10H Act) uvela je minimalnu udaljenost vjetroturbine od stambenih objekata od 10 × ukupne visine turbine. Za 200 m turbinu = 2 km minimum.

Posljedica: oko 99,72 % teritorija Poljske isključeno iz mogućnosti izgradnje novih kopnenih VE. Godišnja instalacija nove snage pala je s 1.266 MW (2015.) na ~34 MW godišnje (2017.-2019.) : pad od 97 %.

Reforma 13.03.2023. (stupila na snagu 23.04.2023.):

Fiksni minimum 700 m od stambenih objekata (umjesto 10H).
Općina postaje gatekeeper: VE se mogu locirati isključivo kroz lokalni prostorni plan (MPZP) koji donosi općinsko vijeće nakon javnih konzultacija.
Obveza 10 % instalirane snage za lokalnu zajednicu: investitor mora ponuditi 10 % snage vjetroelektrane stanovnicima općine kroz model "virtualnog prosumera" : mještani plaćaju povlaštenu cijenu struje proizvedene iz tog udjela.

Procjene:

Novi kapacitet do 2030.: do +10 GW novih vjetroelektrana.
Dodatni prihodi lokalnih samouprava do 2030.: 490-935 mil PLN (~115-220 mil EUR).
Kopneni vjetar činio je 14,9 % ukupne proizvodnje struje u Poljskoj u 2024., najveći pojedinačni obnovljivi izvor te godine.

U ožujku 2025. poljska vlada je pokrenula novi prijedlog za smanjenje granice s 700 m na 500 m (u proceduri).

Trade-off: poljska reforma 2023. najsnažnije kombinira tri pristupa: fizičku zaštitu stanovništva (700 m), lokalnu veto moć (prostorni plan), i lokalni financijski benefit (10 % snage). Ali tehnički model "virtualnog prosumera" zahtijeva zrelu tržišnu infrastrukturu koja u BiH trenutno ne postoji.

Izvori: codozasady.pl, trade.gov, DZP, Ambiens, Notes From Poland, CEENERGYNEWS, Beyond Fossil Fuels, CMS Law-Now.

5. Sedam modela u kontekstu Livna

Ovo nisu preporuke. Ovo su modeli s dokazanim rezultatima drugdje, prilagođeni lokalnom kontekstu.

Model A : Hrvatski (0,01 kn/kWh po JLS-u)

Kako radi: paušalna naknada po isporučenoj kWh izravno lokalnoj samoupravi, proporcionalno prostoru.

Parametri za Livno (Ivovik 84 MW, 259 GWh/god, Livno 55 %):

Godišnja naknada ukupno: ~343.700 EUR (~672.000 KM)
Godišnji prihod Grada Livna (55 %): ~189.000 EUR (~370.000 KM)
Udio u proračunu 2024.: ~1,9 %

Trade-off: predvidljiv, nije ovisan o tržišnoj cijeni struje; administrativno jednostavan (naknada se plaća iz proizvodnje, ne iz financijskog prihoda). Ne daje strukturalni interes (suvlasništvo).

Dokumentirano u: Hrvatska od 2013., na snazi za sve hrvatske VE > 1 MW.

Model B : Irski (€2/MWh + near-neighbour €1.000/god)

Kako radi: obvezna uplata u Community Benefit Fund + individualne isplate najbližim susjedima.

Parametri za Livno (Ivovik 84 MW, 259 GWh/god, Livno 55 %):

CBF ukupno: ~518.000 EUR (~1,013 mil KM)
Livno dio CBF-a (55 %): ~285.000 EUR (~557.000 KM)
Udio u proračunu 2024.: ~2,9 %
Dodatno: €1.000/god po kućanstvu u radijusu 1 km, €500 u 1-2 km. [provjeri: broj kućanstava u radijusu oko Ivovika : potrebno mapiranje]

Trade-off: daje i kolektivni (fond) i individualni (kućanstva) benefit; fond upravlja lokalna zajednica. Zahtijeva institucionalnu infrastrukturu (registar, nadzor) koja trenutno ne postoji u BiH.

Dokumentirano u: Irska RESS od 2020. za sve RESS-podržane projekte.

Model C : Francuski (IFER 8,36 EUR/kW)

Kako radi: fiksni porez po instaliranom kW, podijeljen između razina (20 % općina, 50 % intercommunalité, 30 % département).

Parametri za Livno:

Ukupni IFER: 84.000 kW × 8,36 = ~702.000 EUR/god (~1,374 mil KM)
Dio za općine (20 %): 140.448 EUR, Livno 55 % = ~77.000 EUR (~151.000 KM)
Dio za "županijski ekvivalent" (50 % = EPCI): 351.120 EUR
Dio za "entitet" (30 % = département): 210.672 EUR
Udio Livna u proračunu 2024.: ~0,8 %

Trade-off: najpredvidljiviji (fiksna tarifa, nezavisna od proizvodnje i cijene struje), ali općina dobiva samo 20 %. Većina ide širim jedinicama (u BiH analogno: županija, federacija).

Dokumentirano u: Francuska od 2010., rasprodajba 2019.

Model D : Njemački § 6 EEG (0,2 ct/kWh)

Kako radi: uplata operatoru je refundirana iz EEG sustava (operator nema neto trošak), pa je u praksi uvijek isplaćena iako je norma formalno dobrovoljna.

Parametri za Livno (Ivovik 84 MW, 259 GWh/god, Livno 55 %):

Ukupno: 259.000 MWh × 2 EUR/MWh = 518.000 EUR/god
Livno 55 %: ~285.000 EUR (~557.000 KM)
Udio u proračunu 2024.: ~2,9 %

Trade-off: administrativno najelegantniji (automatizirano kroz sustav subvencija). Zahtijeva postojanje sustava državne subvencije iz kojeg se uplata refundira (FBiH Operator za OIEiEK).

Dokumentirano u: Njemačka EEG 2021/2023.

Model E : Škotski (£5.000/MW/god dobrovoljno)

Kako radi: industrijski standard, ne zakon. Scottish Government pregovara kroz Good Practice Principles i institucionalnu potporu kroz CARES.

Parametri za Livno:

Ukupno: 84 MW × £5.000 = £420.000/god (~491.000 EUR, ~960.000 KM)
Livno 55 %: ~270.000 EUR (~528.000 KM)
Udio u proračunu 2024.: ~2,7 %

Trade-off: funkcionira bez zakonskih obveza ako postoji jaka pregovaračka moć i institucionalna potpora (Livno Fixit tip organizacije). Bez CARES ekvivalenta, rizik je da dobrovoljne uplate ne idu automatski.

Dokumentirano u: Škotska od 2014.

Model F : Mecklenburg-Vorpommern hibrid (20 % obvezno suvlasništvo)

Kako radi: zakonska obveza investitora da ponudi najmanje 20 % udjela lokalnim stanovnicima i općinama kroz zasebno projektno društvo. Alternativa: štedni proizvod ili paušalna Ausgleichsabgabe.

Parametri za Livno (Ivovik 84 MW, procjena CAPEX 120-170 mil EUR):

20 % × ukupne investicije = 24-34 mil EUR tržišne vrijednosti jednokratno za lokalne stanovnike + Grad Livno + Općinu Tomislavgrad.
Godišnje dividende: ovise o IRR-u projekta, tipično 6-9 % na uloženi kapital.
Individualni pojedinac može uložiti tipično 1.000-25.000 EUR, ovisno o modelu.

Trade-off: daje zajednici strukturalni interes (vlasništvo, ne samo naknadu), ali traži složenu pravnu i financijsku arhitekturu (projektno društvo, investicijska shema, upravljanje udjelima). Mora biti usklađen s komercijalnim pravom FBiH.

Dokumentirano u: Mecklenburg-Vorpommern 2016., ustavni Sud potvrdio 2022.

Model G : Poljski (10 % kapaciteta za mještane + lokalni veto)

Kako radi: investitor mora ponuditi 10 % snage vjetroelektrane kao virtualni prosumer mještanima po povlaštenoj cijeni. Dodatno, VE se može locirati samo kroz lokalni prostorni plan s javnim konzultacijama.

Parametri za Livno:

10 % × 84 MW = 8,4 MW za mještane Grada Livna + Općine Tomislavgrad.
8,4 MW × 2.700 full-load hours = ~22.680 MWh godišnje povlaštene struje za lokalne potrošače.
Razlika između tržišne cijene i povlaštene cijene = stvarni benefit. Pri razlici od 30 EUR/MWh, benefit ~680.000 EUR godišnje razdijeljen na stotine kućanstava.

Trade-off: kombinira fizičku zaštitu, financijski benefit i lokalnu moć odlučivanja. Zahtijeva tržišnu infrastrukturu za virtualni prosumer model, koja u BiH trenutno ne postoji.

Dokumentirano u: Poljska od 2023.

6. Što bi Grad Livno dobio od Ivovika po svakom modelu (scenariji)

Model	Godišnji iznos Grad Livno	KM ekvivalent	Udio u proračunu 2024.	Multiplikator naprema sadašnjem
Sadašnji BiH (1,5 % prihoda, 50/50)	67.308 EUR	131.630 KM	0,68 %	1,0×
Model A : HR (0,01 kn/kWh)	189.000 EUR	370.000 KM	1,92 %	2,8×
Model B : IE (€2/MWh CBF, 55 %)	285.000 EUR	557.000 KM	2,89 %	4,2×
Model C : FR (IFER, 20 % commune × 55 %)	77.000 EUR	151.000 KM	0,78 %	1,1×
Model D : DE § 6 EEG (0,2 ct/kWh × 55 %)	285.000 EUR	557.000 KM	2,89 %	4,2×
Model E : SC (£5.000/MW × 55 %)	270.000 EUR	528.000 KM	2,74 %	4,0×
Model F : M-V (20 % suvlasništvo)	jednokratno: 13-19 mil EUR + dividende	25-37 mil KM	n/a	strukturalno drukčije
Model G : PL (10 % kapaciteta, virtualni prosumer)	~680.000 EUR direktno za mještane	~1,33 mil KM	n/a	Direktno pojedincima

Proračunski kontekst (Grad Livno 2024., 19,24 mil KM):

Stavka proračuna Livna 2024.	Iznos (KM)	Odnos s Modelom D/B (557.000 KM)
Ukupni godišnji proračun	19.240.000	Model D = 2,9 %
Naknada od HEP-a za vodu	3.000.000	Model D = 19 % HEP-a
Dječji vrtić Pčelice	435.500-834.000	Model D = 67-128 %
Sport	270.000-350.000	Model D = 159-206 %
Centar za socijalnu skrb	634.000-734.000	Model D = 76-88 %
RTV Livno	149.000	Model D = 374 %
Proračunska pričuva	110.000-130.000	Model D = 4-5×

Drugim riječima, prijelaz iz sadašnjeg BiH modela (1,5 % prihoda, 50/50) u hrvatski ili irski model podigao bi prihod Grada Livna od Ivovika s razine "manje od pričuve" na razinu usporedivu s godišnjim izdvajanjem za dječji vrtić.

7. Što pokazuju brojke

Sadašnja koncesijska naknada Livna od Ivovika (0,68 % proračuna) među najnižim je udjelima u Europi. U Irskoj (€2/MWh obavezno) i Njemačkoj (0,2 ct/kWh u praksi) udio za grad istog tipa bio bi 4 puta veći.
Iako je BiH nominalna koncesijska stopa (1,5 % prihoda) trostruko viša od hrvatske (0,5 %), Grad Livno kao JLS dobiva postotno MANJE nego Grad Senj. Livno od Ivovika dobiva 0,41 % prihoda VE, Senj od VE Senj 0,50 %. Razlog je raspodjela: BiH stopa se dijeli 50/50 s županijom i potom proporcionalno turbinama na Livno i Tomislavgrad, dok hrvatska stopa ide u cijelosti JLS-u. Nominalno veća stopa nije koristila Gradu.
1,5 % od prihoda (BiH model) je administrativno jednostavan, ali ranjiv na manipulaciju troškovima. Ako operator pokaže niži prihod (kreativno računovodstvo, transferne cijene), koncesija pada. Modeli vezani za instaliranu snagu (MW) ili isporučenu energiju (MWh) eliminiraju ovu ranjivost.
Novi Zakon o koncesijama HBŽ-a (17.02.2026.) ne propisuje minimalni prag koncesijske naknade za obnovljive izvore. U svim zemljama koje smo analizirali (osim Škotske, gdje funkcionira pregovarački model s jakom institucionalnom potporom) zakonski minimum ili fiksna stopa postoji kao zaštitnik od pregovaračke asimetrije.
Ukidanje obveznog 20 % lokalnog suvlasništva u Danskoj (2020.) važno je upozorenje. Model je bio strukturalno najambiciozniji (dao je zajednici vlasnički udio, ne samo naknadu), ali administrativno najkompliciraniji. Mecklenburg-Vorpommern je taj model zadržao i Ustavni sud ga je potvrdio 2022., što pokazuje da model može funkcionirati ako se dobro administrira.
Scenarij "Livno prelazi na hrvatski model (0,01 kn/kWh)" dao bi Gradu ~370.000 KM godišnje od Ivovika. To je manje od godišnjih troškova Dječjeg vrtića Pčelice, ali skoro trostruko više od sadašnjeg nivoa (131.630 KM).
Irska RESS (€2/MWh + €1.000 po kućanstvu u 1 km) je jedini model u uzorku koji izravno isplaćuje pojedinačnim susjednim kućanstvima. Ovo odgovara na ono što je u VE Čadilj slučaju bio glavni pokretač otpora mještana: "investitor dobiva, mi ne".
Poljska 2023. reforma (700 m + 10 % snage za mještane + lokalni veto) je strukturalno najintegralniji odgovor na scenarij kakav je VE Čadilj. Kombinira fizičku zaštitu, financijski benefit i lokalnu moć odlučivanja. Ali tehnički model virtualnog prosumera zahtijeva infrastrukturu koja u BiH trenutno ne postoji.
Livno trenutno nema operativnu institucionalnu strukturu za pregovaranje s investitorima (ekvivalent škotskom CARES-u ili Local Energy Scotland-u). Svaki novi model koji bi se pokušao primijeniti morat će odgovoriti i na to pitanje, ne samo na pitanje tarife.

8. Što istraživanje nije pokrilo

Da budem pošten, ovo su rupe koje su ostale nakon nekoliko krugova pretraživanja:

Stvarni prihod VE Ivovik nakon puštanja u rad (2024.-2025.). Svi iznosi u dokumentu su projekcije pri zajamčenoj otkupnoj cijeni 63 EUR/MWh. Stvarna proizvodnja ovisi o kapacitetnom faktoru (dostupnost vjetra), eventualnim prekidima, i stvarnom ugovorenom modelu (fiksni feed-in tarif vs. tržišni plus poticaji). Za javnu verifikaciju potrebno bi bilo dobiti izvještaj Operatera za OIEiEK FBiH ili financijske izvještaje koncesionara.
Točan puni tekst novog Zakona o koncesijama HBŽ (17.02.2026.) i pratećih uredbi. Članak po članak, osobito odredbe o:
- raspodjeli naknada između razina vlasti,
- obveznoj suglasnosti općine,
- reviziji starih koncesija,
- kriterijima za utvrđivanje visine koncesijske naknade.
Za to treba skinuti službeni tekst iz Narodnih novina Hercegbosanske županije i provesti zasebnu pravnu analizu.
Ukupni godišnji prihod HBŽ od svih VE koncesija (ne samo Ivovik). Mediji spominju 30+ izdanih koncesija u HBŽ, ali javno dostupan registar s iznosima nije pronađen.
Konkretni uvjeti koncesije VE Čadilj (WPD Adria, 138 MW). Jesu li isti kao Ivovikovi (1,5 % prihoda) ili su drukčiji, i po kojem pravnom temelju.
Broj kućanstava u radijusu 1 km i 1-2 km od Ivovikovih turbina. Za Model B (irski) treba preciznije mapiranje, što zahtijeva GIS analizu lokalnih naselja (Čelebić, Bogdaši, područje Ivovika).
Procijenjeni CAPEX VE Ivovik (za Model F procjenu suvlasništva). Javno dostupne brojke kreću se u rasponu 120-170 mil EUR, ali precizan iznos iz projektne dokumentacije ne postoji u otvorenim izvorima.
Detaljni srednji tarifni tramo canon eólico-a u Galiciji (4-7 i 8-15 turbina) iz primarnog teksta Ley 8/2009 nije provjeren zbog ograničenja u pristupu PDF-u službenog glasila.
Institucionalni modeli upravljanja Community Benefit Fund-om (tko sjedi u odboru, kako se odluke donose, pravna forma) za srednjoeuropski kontekst nisu istraženi u dubinu.

Za stvarnu primjenu prijedloga u Livnu, ove rupe mogu se popuniti kroz: (a) službene zahtjeve za pristup dokumentima Vladi HBŽ i Gradu Livnu, (b) stručnu pravnu analizu novog Zakona o koncesijama HBŽ 2026, (c) razgovore s operatorima postojećih VE projekata u FBiH (EPHZHB, wpd Adria, Ivovik d.o.o.), (d) GIS analizu lokalnih naselja uz postojeće i planirane VE lokacije.

9. Izvori

Grad Livno : postojeći izvori

Službeni glasnici Grada Livna br. 1-11/2023, 1-9/2024, 1-13/2025, 1/2026. Dostupni na livno.ba.
~/Obsidian/Livno/grad Livno/teme/Financije i proračun.md (lokalna baza znanja).
Proračun Grada Livna za 2024. godinu : https://livno.ba/proracun-grada-livna-za-2024-godinu/
Presuda Ustavnog suda FBiH U-4/24 (2024., HEP komunalna naknada).

BiH : pravni okvir

Zakon o koncesijama FBiH (Sl. novine FBiH 40/02, 61/06) : https://advokat-prnjavorac.com/zakoni/Zakon-o-koncesijama-FBiH.pdf, http://fmpu.gov.ba
Zakon o koncesijama BiH : https://faolex.fao.org/docs/pdf/bih145403.pdf, https://faolex.fao.org/docs/pdf/bih176125.pdf
Nacrt Zakona o koncesijama FBiH 2017. : https://parlamentfbih.gov.ba
Presuda Ustavnog suda FBiH U-25/07 (Zakon o koncesijama HBŽ).
Novi Zakon o koncesijama HBŽ (17.02.2026.) : službeno priopćenje: https://www.vladahbz.com/skupstina-hercegbosanske-zupanije-usvojila-zakon-o-koncesijama/
Uredba HBŽ o utvrđivanju koncesijskih naknada (2026.) : https://www.vladahbz.com/ministarstvo-gospodarstva/propisi-ministarstva/
Analiza pravnog okvira za investiranje u OIE u FBiH (EPBiH) : https://www.epbih.ba/upload/documents/kapitalne%20investicije/ANALIZA%20PRAVNOG%20OKVIRA%20I%20PREPORUKE%20ZA%20OTKLANJANJE%20PREPREKA%20ZA%20INVESTIRANJE%20U%20SEKTOR%20ENERGIJE%20U%20FBiH.pdf

BiH : VE projekti, medijska pokrivenost

Direkt Portal, "Vlast u Livnu pazi Kineze: Koliko će tko imati od vjetroparka Ivovik", 04.10.2023. : https://direkt-portal.com/vlast-u-livnu-pazi-kineze-evo-koliko-ce-tko-imati-od-vjetroparka-ivovik/
Capital.ba, "Vlast u Livnu pazi Kineze" : https://www.capital.ba/vlast-u-livnu-pazi-kineze-evo-koliko-ce-ko-imati-od-vjetroparka-ivovik/
Slobodna Evropa, "Kinezi nakon termoelektrana ulažu prvi put u vjetroelektranu u BiH" : https://www.slobodnaevropa.org/a/kinezi-vjetroelektrana-bih/31558129.html
Hercegovina.info, "Koncesije za vjetroparkove u HBŽ" : https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/koncesije-za-vjetroparkove-u-hbz-mjestani-tvrde-kako-se-nad-njima-vrsi-teror-otimanja-zemljista/218065/
Hercegovina.info, "Livno protiv vjetroelektrane Čadilj", 04.2026. : https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/livno-protiv-vjetroelektrane-cadilj-nakon-sest-sati-rasprave-usvojen-jedinstven-zakljucak/255211/
Hercegovina.info, "Evo tko je digao ruku za novi Zakon o koncesijama u HBŽ-u" : https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/evo-tko-je-digao-ruku-za-novi-zakon-o-koncesijama/251948/
Hercegovina.info, "Građanske inicijative optužuju vlasti HBŽ-a" : https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/gradjanske-inicijative-optuzuju-vlasti-hbz-a-izvorista-pitke-vode-bez-zastite-a-iznad-njih-vjetroturbine-s-tonama-ulja/254116/
Istina.media, "Vlada HBŽ po nepostojećem zakonu prodavala javna bogatstva 18 godina" : https://istina.media/vlada-hbz-po-nepostojecem-zakonu-prodavala-javna-bogatstva-18-godina/
Jabuka.tv, "Livno: Postavljaju se prvi stupovi najveće vjetroelektrane u BiH" : https://www.jabuka.tv/livno-postavljaju-se-prvi-stupovi-najvece-vjetroelektrane-u-bih/
Vlada HBŽ, "Svečano obilježen početak izgradnje VE Ivovik" : https://www.vladahbz.com/svecano-obiljezen-pocetak-izgradnje-ve-ivovik/
Narod.hr, "Izgradnja vjetroelektrane kod Livna izazvala pobunu branitelja" : https://narod.hr/eu-svijet/izgradnja-vjetroelektrane-kod-livna-izazvala-pobunu-branitelja-krvlju-obranjeno-daju-za-sitnis
Index.hr, "Kod Livna u probni rad puštena najveća vjetroelektrana u BiH" : https://www.index.hr/vijesti/clanak/prva-kineska-vjetroelektrana-u-bih-pustena-u-probni-rad/2634922.aspx

Hrvatska : regulativa i primjeri

Narodne novine 84/2013, Odluka o visini naknade za korištenje prostora postrojenja za proizvodnju električne energije : https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_84_1869.html
Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (ZOIEiVUK) : https://www.zakon.hr/z/827/
Zakon o tržištu električne energije : https://www.zakon.hr/z/377/
Narodne novine 2023/31/537, Odluka o naknadi za OIE i VUK : https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_03_31_537.html
Panopticum, "Vjetroelektrana Senj već dvije godine radi bez uporabne dozvole" : https://panopticum.hr/vjetroelektrana-senj-vec-dvije-godine-radi-bez-uporabne-dozvole/
Telegram, "Kako država rasipa nacionalno bogatstvo: Koncesije dijeli šakom i kapom" : https://www.telegram.hr/vijesti/kako-drzava-rasipa-nacionalno-bogatstvo-koncesije-dijeli-sakom-i-kapom-a-milijuni-samo-ispare/
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH, Procjena s preporukama za uklanjanje prepreka OIE.

Dokument je napravljen kao istraživačka podloga, ne kao prijedlog konkretne odluke. Brojke su vjerodostojne na dan 23.04.2026. Prije bilo kakve formalne preporuke potrebno je: (a) skinuti puni tekst novog Zakona o koncesijama HBŽ (17.02.2026.) iz Narodnih novina HBŽ-a i provesti zasebnu pravnu analizu, (b) provjeriti stvarni prihod i kapacitetni faktor VE Ivovik kroz izvještaje Operatera za OIEiEK FBiH, (c) provesti GIS analizu naselja u radijusu od planiranih i postojećih VE lokacija za Modele koji uključuju individualne isplate. Sva kvantitativna procjena u scenarijima iz sekcije 6 temelji se na projiciranoj godišnjoj proizvodnji od 259.000 MWh pri zajamčenoj otkupnoj cijeni 63 EUR/MWh : stvarne brojke mogu biti više ili niže.